Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
RTS LAB: Fotoni i neutroni (R)
06:30
Srpski junaci srednjeg veka: Jug Bogdan (R)
07:05
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Zdravo detinjstvo za srećniju budućnost (R)
07:30
Kuća nauke: Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije (R)
08:00
Srpski akademici: Vasilije Krestić (R)
08:30
Ekologija materijala: Kamen (R)
09:00
Eko-logika: Pustinja budućnosti (R)
09:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta petnaesta emisija (R)
10:00
Profesionalci: Profesionalci pčelari (R)
10:30
Filozofija i... Filozofija i antika (R)
11:00
EDU global: 208 (R)
11:25
Minijatura: Obrati pažnju, insekti i orijentacija (R)
11:30
Arhitektura danas: Salon dijaloga (R)
12:00
RTS LAB: Fotoni i neutroni (R)
12:30
Srpski junaci srednjeg veka: Jug Bogdan (R)
13:05
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Zdravo detinjstvo za srećniju budućnost (R)
13:30
Kuća nauke: Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije (R)
14:00
Srpski akademici: Vasilije Krestić (R)
14:30
Ekologija materijala: Kamen (R)
15:00
Eko-logika: Pustinja budućnosti (R)
15:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta petnaesta emisija (R)
16:00
Profesionalci: Profesionalci pčelari (R)
16:30
Filozofija i... Filozofija i antika (R)
17:00
EDU global: 208 (R)
17:25
Minijatura: Obrati pažnju, insekti i orijentacija (R)
17:30
Arhitektura danas: Salon dijaloga (R)
18:00
Fantastična planeta obletela je tri kontinenta kako bi zabeležila kako su različite kulture odgovorile na različite izazove.... Vladimir Banić putovanje u kome traga za odgovornošću u današnjem svetu započinje na Islandu. Ova zemlja je jedna od najteže pogođenih svetskom ekonomskom krizom 2008. Na malenom Islandu preko deset hiljada porodica je ostalo bez krova nad glavom jer su se bankari igrali sudbinama ljudi. Ipak, ova zemlja je i jedina koja je nakon ove svetske krize svoje bankare i uhapsila. Banić razgovara sa onima koji su ostali bez krova nad glavom, ali i tužiocem koji je bankare stavio u zatvor. Autor emisije posle Islanda putuje u Ruandu, zemlju koju je krajem prošlog veka obeležio genocid nad Tutsima koji je užasnuo ceo svet. Kako se zemlja oporavila, kakva je odgovornost političara, a kakva međunarodne zajednice objašnjavaju dvoje Tutsa, fudbaler najpoznatijeg kluba u Kigaliju, kome je to spasilo život, i sa ženom koja se sa tek rođenom bebom danima krila u tajnoj prostoriji u crkvi. Oboje su jedva izvukli živu glavu. Poslednji sagovornik Fantastične planete u Ruandi je političar koji je pripadnik Hutua. Na kraju ekipa Fantastične planete donosi priču o odgovornosti običnog čoveka čiji postupci svakog dana obezbeđuju sigurnost za stotine hiljada putnika koji lete sa ili na aerodrom u Istanbulu. Vladimir Banić i emisija RTS-a dobili su pristup aerodromu kakav nisu dobijale ni domaće turske televizijske stanice i razgovarali su sa ljudima koji brinu o bezbednosti i pronalaženju sumnjivih putnika i predmeta, zatim o onima koji su zaduženi za letelice i na kraju sa timovima koji brinu o bezbednosti na pistama.
18:56
Život čine male stvari, sitnice koje mogu da nam ga ulepšaju ili zagorčaju. U našim međuljudskim i porodičnim odnosima često previđamo na koji način naše ponašanje utiče na one sa kojima živimo, radimo, kojima smo komšije.... Mislite o sitnicama, jer život nikada nije ni tako lep ni tako ružan kako o njemu mislimo, a svakako je suviše kratak da ga ne ispunjavamo onim lepšim i pozitivnijim sadržajima makar to bile i sitnice. Gospođa Razumenka ide u pozorište sa novim komšijom, Miletom, ali to krije od dece koja žive u inostranstvu i od svoje najbolje prijateljice.
19:00
Zenitistička revolucija duha, misli i osećanja u žiži interesovanja šire javnosti i naučnih krugova!... U kojoj meri je Zenitovo nasleđe vitalno? Kako nove generacije istraživača mogu da daju svoj doprinos ovom kulturnom fenomenu? Zaokružen je jedan vek od kada je u Zagrebu, 1. februara 1921, objavljen prvi broj internacionalne revije za umetnosti i kulturu Zenit. Tokom nepunih šest godina postojanja i ukupno 43 štampana broja, Zenit je imao ulogu programskog glasila u kome je ljubomir Micić definisao i promovisao zenitizam, avangardni pokret čiji je bio idejni tvorac i predvodnik. Između dva svetska rata, Zenit je povezao Zagreb i Beograd, koji su se upisali na mapu radikalnih zbivanja u kulturi i umetnosti Evrope i sveta. Sa ljubomirom Micićem i njegovim bratom Brankom ve Poljanskim, ali i brojnim saradnicima iz sfere književnosti, filma i likovnih umetnosti, časopis Zenit je u periodu od 1921. do 1926. godine bio jedan od važnih čvorišta avangardnih ideja na prostorima Kraljevine Jugoslavije. Danas je prihvaćen stav da je Zenit bio platforma za transnacionalno umrežavanje ideja, a ljubomir Micić prava multimedijalna ličnost: književnik, kritičar, prevodilac, propagator ideja i programa zenitizma, organizator značajnih izložbi, ali i strastveni kolekcionar radova iz epohe avangardnih umetnosti. Iako je imao vizonarske ideje, Micić je često nailazio na neprihvatanje i nerazumevanje sredine u kojoj je živeo i stvarao. Povodom jubileja, dr Irina Subotić i dr Bojan Jović uredili su sveobuhvatni dvojezični zbornik, u kome 30 autora predstavlja teme podeljene u pet celina: zenitizam u ključu avangarde, istorijski okviri, transnacionalni kontekst, zenitizam u svetlu novih tumačenja i zenitistička baština,organizovane su tribine i nekoliko izložbi od kojih izdvajamo aktuelnu Zenitistima celog svetau Narodnom muzeju u Beogradu. Uz razgovor sa prof. dr Irinom Subotić istoričarkom umetnosti, koja se u svojim dugogodišnjim istraživanjima bavila upravo značajem i značenjem zenitizma na našim prostorima i lično poznavala ljubomira Micića, sa dr Bojanom Jovićem istoričarem književnosti koji je mapirao glavne tačke strujanja avangardnih ideja između dva svetska rata i zenitističke refleksije u kinematografiji i književnosti, sa prof. dr Jerkom Denegrijem istoričarem umetnosti o pojmu kritičara na delu i protagonistima zenitizma u vizuelnim umetnostima, kao i sa Gordanom Stanišić, autorkom izložbe u Narodnom muzeju, predstavljamo igrano-dokumentarnu emisiju 100 godina časopisa Zenit Redakcije za nauku ONP.
19:30
Očima prirode: Bljesak skrivene lepote
19:43
Jovan Žujović (1856-1936) utemeljivač geološke nauke u Srbiji, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, političar, ministar, predsednik Srpskog geološkog društva... Naučnik svetskog ugleda, bavio se i arheologijom, paleontologijom, petrografijom i agrogeologijom.... Posle završenog fakulteta na Sorboni i Antropološke škole, prvi školovani geolog, arheolog i antropolog, postao je profesor geologije i mineralogije na novoformiranoj Katedri za geologiju u Beogradu. Izradio je prvu geološku kartu Srbije, napisao nekoliko udžbenika, štampao naučne radove u domaćim i stranim časopisima, osnovao Geološki zavod, pokrenuo stručni časopis, formirao Srpsko geološko društvo... Kada je 1905. godine osnovan Beogradski univerzitet, Jovan Žujović je bio jedan među osam predavača, koji su birali ostali nastavni kadar. Urednica i scenaristkinja serijala Istorija nauke (u kojem su portretisani velikani, koji su ostavili prepoznatljiv trag u nauci) je Borislava Nikolić. Reditelj Ivan Milanović.
20:00
Sara Hol pre deset godina nije mogla ni da zamisli da će raditi na ovakav način. Iako je obećala sebi da će uvek raditi nešto novo, priznaje da nikada nije razmišljala o solarnoj energiji.... Bila je uzbuđena jer je to za njenu karijeru bilo nešto revolucionarno – revolucionarno staklo.
20:30
U deset polučasovnih emisija psiholog Ana Mirković razgovara sa roditeljima i decom o tome koje nam je promene u ponašanju donela digitalna era, koliki su problem nasilje na društvenim mrežama, onlajn izazovi, vrbovanje i prevare u digitalnom prostoru, kako sačuvati dokaze o maltretiranju, koje sve mogućnosti učenja nam obezbeđuju digitalne tehnologije i ima li privatnosti na internetu.... Serija Porodična mreža deo je projekta Bezbednost dece na internetu koji se realizuje uz finansijsku podršku i u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.
21:00
Andžan Sundaram je novinar, pisac i matematičar. Napustio je matematiku jer je osećao da ga ona ne povezuje sa stvarnim životom i ljudima. Ali to se promenilo. Algoritmi su to promenili. Andžan je uvideo da matematika dotiče sve aspekte naših života, jer su danas algoritmi svuda.Koristimo ih da utičemo na ono što radimo, postali su deo života ljudi. Mogu li algoritmi da promene čoveka budućnosti?..
21:50
Prirodno je da pobegnete iz grada i odete u prirodu.... Prirodno je da ste se zasitili poslom. Prirodno je da vam dosade klišei. Prirodno je da vas zamore fraze. Prirodno je da počnete da mrzite rokove, sastanke, telefone. Prirodno je da bar jednom u godini šefu kažete: Ja odlazim! Prirodno je da pobegnete iz grada i odete u prirodu. Ako do sada sve ovo niste probali, niste imali kada i gde, onda gledajte: Dokumentarno zabavno-putopisni serijal Sasvim prirodno P.S. Ako vam sve ovo ne treba u životu, onda znači da ste jedan neprirodan i dosadan čovek.
22:20
U drugoj epizodi serijala Zeleni časovnik saznaćete u kom se gradu dobija novac ako na posao, umesto kolima, putujete biciklom kao i to gde su naučnici izolovali bakteriju koja može da razlaže plastiku. Saznaćete i da li će u budućnosti biti nestašice vode, gde raste biljka mesožderka, koja lovi i jede čak i glodare i na koji način društvene mreže pomažu u pronalaženju novih vrsta biljaka.... Porast broja stanovnika planete i nekontrolisane navike potrošača vode, uslovile su da narednih decenija očekujemo borbu sa ozbiljnim nedostatkom sveže pijaće vode. Ekipa Zelenog časovnika istraživala je koliko je Srbija zaista bogata vodom, koliko umemo da je štedimo i koliko vode više u proseku po stanovniku trošimo od drugih evropskih država. Kapaciteti izvora vode u Srbiji nisu dovoljno istraženi ni eksploatisani. Vodimo vas na istok naše zemlje, gde smo u okolini Petrovca na Mlavi, obišli izvore lekovite, pijaće i termalne vode. U emisiji vas upoznajemo i sa teorijom da u svakoj čaši pijaće vode danas, ima najviše molekula mokraće dinosaurusa, odnosno vode koja je prošla kroz njihova creva. Našim gledaocima, pružamo uvid u aktuelne liste novootkrivenih biljaka. Razmatramo i ideju o smanjenju zagađenja plastičnom ambalažom i objašnjavamo po kom sistemu Danska teži da uskoro postane prva država sveta koja proizvodi stopostotnu organsku hranu.
22:46
Na planini Rudnik, koja je samo oko 100 kilometara daleko od Beograda, čovek je živeo i obitavao više hiljada godina. Arheolozi uživaju u pronađenim predmetima, a geolozi i rudari takođe.... Trenutno je aktivan rudnik srebra, olova i cinka koji se podzemno eksploatišu. Ulazak u jamu je poseban doživljaj. Sami ste sa sobom, a oko vas vidite samo ono što je osvetljeno lampom. Možda vam se čini da sam preterao, ali su ovo reči mog snimatelja. U pravu je direktor Rudnika Aca Ilić, koji kaže da je rudarenje posao sa sadam kora. Uvek se radujem ulasku u jamu jer su ljudi posvećeni jedan drugom, daće sve što imaju i dobiće sve što nemaju. Reči “ne mogu” ili “izvini” u rudniku ne postoje. U borbi sa kamenom u tako skučenom prostoru mora se biti obazriv jer svaka greška može biti kobna.
23:00
Nauka 50: Simetrija
23:30
Anksioznost je veoma neprijatno osećanje, ali se može prevazići i sa njom se normalno može funkcisati u životu.... Niko nije u potpunosti zaštićen od mogućnosti da može imati probleme vezane za mentalno zdravlje. Česta izloženost stresu je faktor rizika da osoba razvije neki psihološki problem, jer mehanizmi prevladavanja, koje svi mi imamo u različitim formama, ponekad nisu dovoljni da se izađe na kraj sa stresom, koji prevazilazi naše kapacitete. Preliminarni podaci govore da se zastupljenost simptoma vezanih za anksioznost među opštom populacijom povećao nakon pandemije, kod mladih se čak i udvostručio. Svaki peti adolescent pati od simptoma anskioznosti. Kod anksioznih osoba fizički strah prešao je granicu fiziološkog delovanja i prešao u anksioznost. Preterana i neopravdana briga može uništiti život. Psihološki simptomi anksioznosti su preterana plašljivost i strepnja, osećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena koncentracija, razdražljivost, pojačana osetljivost na buku, smetnje spavanja, oslabljeno pamćenje, često zbog oslabljene pažnje i koncentracije. Osobe koje pate od anksioznosti suočavaju se bez razloga sa osećajem panike, i to u situacijama u kojima većina ljudi nikad ne bi osetila strah. Ove epizode praćene su izuzetno neprijatnim fizičkim simptomima, poput gušenja, ubrzanog rada srca, snažnog pritiska u grudima, suvoća usta, poteškoće pri gutanju, nelagoda u stomaku, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena seksualna želja, šum u ušima, osećaj ošamućenosti, trnci u nogama i rukama, drhtanje ruku kao i strahom da će napad panike dovesti do smrti ili potpunog gubitka kontrole. Ovaj poremećaj remeti svakodnevne aktivnosti i povećava rizik od nastanka mnogih psihosomatskih bolesti. Aktuelna istraživanja se bave i utvrđivanjem veze između anksioznosti i određenih delova mozga, čiji poremećen rad može biti uzrok ovog poremećaja kod nekih osoba. Glavno obeležje anksioznosti su strah i prekomerna briga, koja nam svakako ne nedostaje proteklih godina. Često ljudi ne prepoznaju anksioznost nego prepoznaju da im sa telom nešto nije u redu. Anksioznost kao osećanje nastaje zato što mi zaista procenjujemo da nismo u stanju da izađemo na kraj sa nekim životnim situacijama. U emisija dr med. Aleksandra Bubera Ninić, psihijatar - psihoterapeut pojašnjava kako da prepoznamo i prevaziđemo anksioznost. Gledajući emisiju saznajte kako pravilno disati kada ste anksiozni? Šta je to prokrastinacija i na koji način da ne odlažete obaveze.
00:00
Fantastična planeta: Odgovornost (R)
00:56
Sitnice svakodnevnice: Pozorište (R)
01:00
Nauka 2021: 100 godina časopisa Zenit (R)
01:30
Očima prirode: Bljesak skrivene lepote (R)
01:43
Istorija nauke: Jovan Žujović (R)
02:00
Na skriveno te vodim mesto: Zlatibor (R)
02:30
Porodična mreža: Izazov je odupreti se izazovima na društvenim mrežama (R)
03:00
Kodirani svet: Budućnost (R)
03:50
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 1.deo (R)
04:20
Zeleni časovnik: Druga emisija (R)
04:46
Čovek i kamen: Rudnik (R)
05:00
Nauka 50: Simetrija (R)